,

Nova usluga u Poliklinici Sveta Nedelja: Terapija radijalnim udarnim valom!

Udarni val

Udarni val

Precizna tehnologija za brži oporavak

U suvremenoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji sve se veći naglasak stavlja na terapijske metode koje osim što ublažavaju simptome, ciljano djeluju na uzrok tegoba. Jedna od takvih metoda, koja je posljednjih godina doživjela značajan tehnološki napredak, jest terapija udarnim valom, poznata i kao shock wave terapija.

Razvoj novih generacija uređaja omogućio je još preciznije, učinkovitije i sigurnije djelovanje na različite mišićno-koštane strukture, čime se značajno proširuje spektar indikacija i poboljšava kvaliteta terapijskih ishoda.

Terapija radijalnim udarnim valom

Terapija radijalnim udarnim valom provodi se pomoću uređaja koji stvara mehaničke valove (akustične impulse). Ti se valovi prenose kroz kožu u dublja tkiva, gdje potiču prirodne procese cijeljenja i regeneracije.

Kako djeluje radijalni udarni val?
Valovi koje aparat stvara uzrokuju brze promjene tlaka i mikro vibracije u tkivu, stvarajući kontrolirana mikro oštećenja. Ona služe kao signal tijelu da pokrene svoj biološki odgovor, odnosno regeneraciju. Povećava se cirkulacija, stvaraju nove krvne žile, aktiviraju  stanice vezivnog tkiva i ubrzava metabolizam tkiva. Terapija djeluje i na smanjenje boli smanjujući koncentraciju supstance P, povezane s boli, smanjujući osjetljivost receptora za bol i modulirajući prijenos bolnih signala (tzv. „gate control“ efekt).

Kada se koristi?

Radijalni udarni val primjenjuje se kod brojnih bolnih stanja lokomotornog sustava, ali najčešće ga koristimo u slučaju:

  • plantarnog fascitisa (očituje se kao bol s donje strane pete)
  • teniskog i golferskog lakta
  • bolova u ramenu (npr. kalcificirajući tendinitis)
  • upala Ahilove tetive
  • miofascijalnih bolnih sindroma i kronične napetosti

Udarni val

Kako izgleda tretman?

Terapeut aplicira sondu uređaja na bolno mjesto i okolno tkivo ovisno o procjeni i Vašim tegobama. Parametri se prilagođavaju svakom pacijentu kako bi terapija bila podnošljiva i sigurna, ali treba reći da je terapija udarnim valom bolna. Terapija se najčešće provodi jednom tjedno. Preporučeni ciklus je 3 do 5 tretmana, ovisno o dijagnozi i Vašem statusu. Prvih dan do dva nakon terapije moguće je povećanje intenziteta boli koja se potom smiruje. Važno je naglasiti da se učinak terapije često nastavlja razvijati i nakon završetka iste.

Uloga stručne procjene

Unatoč visokoj učinkovitosti, terapija udarnim valom nije univerzalno rješenje za sve vrste boli. Ključ uspjeha leži u preciznoj dijagnostici i pravilnom odabiru pacijenata.

U Poliklinici Sveta Nedelja proces terapije ne započinje bez prethodne medicinske procjene. Svakodnevno je prisutan liječnik specijalist fizijatar, čija je uloga ključna u donošenju odluke o primjeni terapije udarnim valom. Kroz detaljan klinički pregled i, prema potrebi, dodatnu dijagnostiku, liječnik procjenjuje je li određena vrsta boli uistinu indikacija za ovu terapijsku metodu.

Takav pristup osigurava učinkovitost terapije, jer se udarni val primjenjuje isključivo kod jasno definiranih i medicinski opravdanih stanja.

Tehnologija koja čini razliku

U Poliklinici Sveta Nedelja u terapiji koristimo uređaj renomiranog švicarskog proizvođača EMS DolorClast®, koji predstavlja standard visoke preciznosti i pouzdanosti u području primjene udarnog vala. Napredna tehnologija omogućuje ciljanije djelovanje na specifične anatomske strukture, veću učinkovitost te bolje dugoročne rezultate.

Kontaktirajte nas
/by
,

Trčite i boli vas unutarnja strana gležnja? Možda je problem u tetivi tibialis posterior.

Ako osjećate bol s unutarnje strane gležnja ili u svodu stopala, posebno tijekom ili nakon trčanja, moguće je da se radi o upali tetive tibialis posterior, strukture koja ima ključnu ulogu u stabilnosti stopala tijekom trčanja i hodanja.

U nastavku saznajte zašto su spomenuti mišić i tetiva važni, koji su simptomi i što učiniti da se vratite trčanju bez boli.

Zašto je ova tetiva važna za one koji se bave trčanjem?

Tibialis posterior je mišić potkoljenice čija tetiva prolazi iza unutarnje „koščice“ (medijalnog maleola) gležnja te se hvata za kosti stopala (navikularnu i medijalnu kuneiformnu kost). Ima ključnu ulogu u pravilnoj biomehanici stopala. Pojednostavljeno, zašto je toliko važna za kretanje i trčanje:

  • kontrolira koliko se stopalo “urušava”( pronacija) , odnosno spušta pri početnom osloncu/
    doskoku čime apsorbira udarac
  • pomaže pretvoriti stopalo u čvrstu polugu kada je vrijeme za odraz

Kod trčanja je to posebno važno obzirom da stopalo mora upiti udarac (pronacija) pri svakom koraku, a zatim se mora stabilizirati za bolji odraz. Kada ovaj sustav funkcionira pravilno, opterećenje se ravnomjerno raspoređuje.

Uzroci tendinitisa

Tendinitis je stanje u kojem se tetiva koja povezuje mišić s kosti, upali i postane bolna kao posljedica preopterećenja. Kod sportaša tendinitis često nastaje kao rezultat kombinacije više biomehaničkih čimbenika: prekomjerne pronacije, slabosti ekstenzora kuka, smanjenog opsega pokreta u gležnju (pokret prstima prema gore), bježanja koljena prema unutra tijekom aktivnosti te neadekvatne tehnike. Važnu ulogu imaju i promjene u opterećenju, poput nagle promjene u intenzitetu treninga, povećanje pretrčanih kilometara , promjena podloge i/ili obuće. Uglavnom je zahvaćena samo jedna noga.

Tipični znakovi upale tetive kod rekreativnih trkača:

  • bol s unutarnje strane gležnja ili svoda stopala
  • bol na početku trčanja koja se kasnije “razradi”, ali se vraća nakon aktivnosti
  • osjetljivost na dodir i moguće blago oticanje
  • bol pri trčanju uzbrdo ili po neravnom terenu
  • teško ili bolno podizanje na prste jedne noge
  • osjećaj da se stopalo “ruši” prema unutra

Dijagnozu postavlja liječnik na temelju razgovora o simptomima i kliničkog pregleda. Po potrebi se provodi dodatna dijagnostika, najčešće muskuloskeletni ultrazvuk.

Što uključuje suvremeni pristup liječenju?

Učinkovito liječenje zahtijeva individualno prilagođen i stručno vođen terapijski plan. U većini slučajeva je konzervativno i, osim uklanjanja simptoma, treba uključivati i rješavanje uzroka problema.
Trajanje oporavka ovisi o težini oštećenja i pravovremenosti početka liječenja. Najveća pogreška je ignoriranje boli, jer kasnije započeto liječenje uglavnom znači i dulji oporavak.

Liječenje uključuje:

  • privremeno smanjenje ili izbjegavanje bolnih aktivnosti, odnosno prilagodba treninga
  • protuupalne mjere (primjena leda, nesteroidni protuupalni lijekovi prema preporuci liječnika)
  • fizikalne terapijske procedure (HILT laser, TECAR, elektroterapija)
  • individualno prilagođen program vježbi s ciljem poboljšanja biomehanike
  • manualne tehnike poput Emmett tehnike ili miofascijalnog opuštanja (MFR)

Važan dio terapije je i edukacija pacijenta o prilagodbi tehnike kretanja, plana treninga i postepenog povećanja kilometraže pri povratku u isti, te odabiru obuće. Po potrebi se preporučuju individualno izrađeni ortopedski ulošci, te rjeđe tijekom liječenja privremena upotreba ortoze.

Zaključak

Tendinitis tibialis posteriora često je zanemaren uzrok boli u stopalu. Rana dijagnoza i pravovremeno liječenje ključni su za sprječavanje dugoročnih komplikacija i očuvanje funkcije stopala, kao i prevenciju ponovne pojave problema.

IVANA RAJNPREHT FOLNEGOVIĆ, dr. med.

specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije

Kontaktirajte nas
/by
,

Išijas vs piriformis sindrom: što stoji iza boli koja se širi niz nogu?

Bol koja se širi niz stražnju stranu noge jedan je od najčešćih razloga dolaska pacijenata u fizijatrijsku ambulantu. U svakodnevnom govoru takva se bol često naziva “išijas”, no u kliničkoj praksi važno je razlikovati radi li se doista o iritaciji korijena živca u slabinskoj kralježnici ili o perifernom uzroku, poput piriformis sindroma.

Iako simptomi mogu biti slični, uzrok i terapijski pristup bitno se razlikuju!

Što je išijas?

Pojam išijas odnosi se na bol uzrokovanu iritacijom ili kompresijom ishijadičnog živca( nervus ischiadicus) – najvećeg perifernog živca u ljudskom tijelu. On nastaje iz korjenova živaca lumbosakralnog dijela kralježnice (najčešće L4, L5 i S1) te se spušta kroz stražnjicu i stražnju stranu natkoljenice prema potkoljenici i stopalu.

Najčešći uzrok pravog išijasa je diskus hernija, odnosno protruzija ili ekstruzija intervertebralnog diska u području lumbalne kralježnice, koja pritišće živčani korijen. Ostali uzroci uključuju degenerativne promjene kralježnice (spondiloza, spinalna stenoza), spondilolistezu, rjeđe tumore ili upalne procese.

Klinička slika išijasa

Tipični simptomi uključuju:

  • Bol u donjem dijelu leđa koja se širi niz jednu nogu
  • Antalgičan položaj tijela – trup se savija u stranu i prema naprijed da bi se smanjio pritisak na korijen živce
  • Oštra, probadajuća ili žareća bol koja se širi niz jednu nogu, često praćena trncima, utrnulošću
  • Kretnje u donjem dijelu leđa su ograničene i bolne
  • Trnce ili utrnulost u području potkoljenice i stopala
  • Slabost određenih mišićnih skupina

Bol se često pogoršava pri sjedenju, saginjanju, kašljanju ili kihanju – radnjama koje povećavaju intradiskalni tlak.

Usporedba išijasa i priformis sindroma

Usporedba išijasa i priformis sindroma

Što je piriformis sindrom?

Piriformis sindrom je stanje u kojem dolazi do kompresije ili iritacije ishijadičnog živca u području stražnjice, najčešće zbog spazma ili disfunkcije mišića piriformisa.

Piriformis je mali, duboki mišić koji se nalazi ispod glutealnih mišića i sudjeluje u vanjskoj rotaciji i stabilizaciji kuka. Ishijadični živac u većine ljudi prolazi ispod tog mišića, no kod određenog postotka populacije postoji anatomska varijacija u kojoj živac prolazi kroz mišić ili je podijeljen njegovim vlaknima, što može povećati sklonost kompresiji. Dugotrajno sjedenje, neadekvatna biomehanika hoda i trčanja, slabost stabilizatora trupa i zdjelice te prethodne ozljede kuka ili zdjelice stvaraju podlogu za razvoj mišićne disfunkcije.

Klinička slika piriformis sindroma

Mnogi pacijenti sindrom piriformisa opisuju kao osjećaj da je bol ” duboko u kuku” umjesto da dolazi iz kralježnice. Simptomi se često očituju kao:

  • Duboku bol ili žareću bol u stražnjici
  • Bol na pritisak u području mišića, odnosno glut.regije
  • Bol koja se širi niz stražnji dio natkoljenice
  • Bol pri dugotrajnom sjedenju
  • Minimalnu ili nikakvu bol u donjem dijelu leđa
  • Olakšanje stajanjem ili laganim hodanjem

Za razliku od klasičnog išijasa, bol u donjem dijelu leđa često izostaje ili je minimalna, a neurološki ispadi (značajna slabost, poremećaji refleksa) rijetki su.

Terapijski pristup u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji

Učinkovito liječenje bez obzira na uzrok zahtijeva individualno prilagođen i stručno vođen terapijski plan.  Osim medikamentozne terapije i prilagodbe aktivnosti provodimo ciljanu rehabilitaciju . Razumijevanje vlastitog stanja, pravilno sjedenje, ergonomija i prilagodba svakodnevnih aktivnosti jednako su važni kao i sama terapija!

Liječenje išijasa

U većini slučajeva terapija je konzervativna:

  • Edukacija pacijenta
  • Nesteroidni protuupalni lijekovi/ analgetici (po potrebi)
  • Individualno prilagođena med gimnastika/ DNS princip
  • Fizikalne procedure (elektroterapija, UZV, laser, TECAR…)
  • Dekompresivna terapija kralježnice
  • Specijalne tehnike poput npr. Emmett tehnike

Cilj je smanjenje upale i kompresije živčanog korijena, jačanje muskulature trupa te prevencija recidiva.

Liječenje piriformis sindroma

Terapija je primarno usmjerena na normalizaciju funkcije mišića, a sastoji se od:

  • Specifične vježbe istezanja piriformisa, jačanja muskulature
  • Korekcija biomehaničkih disbalansa zdjelice i kuka
  • Specijalne tehnike poput npr. Emmett tehnike, MFR
  • Fizikalne procedure (elektroterapija, UZV, TECAR…)

Zaključak

Išijas i piriformis sindrom dijele sličan simptom – bol koja se širi niz nogu – no iza tog simptoma su različiti uzroci.  Dok je kod išijasa riječ o radikularnoj boli uzrokovanoj kompresijom živčanog korijena u kralježnici, kod piriformis sindroma problem je periferni i mišićno-vezivni. Bol koja se širi niz nogu ne treba banalizirati – ali uz pravovremenu stručnu procjenu i adekvatnu rehabilitaciju, prognoza je u većini slučajeva vrlo dobra.

Temelj je stoga uspješnog liječenja:

  • Precizna klinička procjena
  • Razumijevanje biomehanike kralježnice i kuka
  • Individualno planirana rehabilitacija
  • Aktivno sudjelovanje pacijenta

U Poliklinici Sveta Nedelja se navedenim tegobama pristupa cjelovito i individualno, s ciljem precizne dijagnostike, učinkovite terapije i trajnog povratka kvalitetnom, bezbolnom kretanju.

IVANA RAJNPREHT FOLNEGOVIĆ, dr. med.

specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije

Kontaktirajte nas
/by